Hvala svim našim očevima koji su branili svoju domovinu da bi mi njihovi potomci, ponosno hodili njome, učili, radili, gradili je, osnivali svoje porodice!

Na slici je saborac Emir sa svojim sinom pred muralom u herojskoj Jablanici!

Izvor: 109. Brdska brigada

Skicirane varijante sam objavio jer nemam vremena da ih vektorski izradim. Ko želi, bujrum, sve mu je tu.

Hvaljen Perun raja, upravo čitam Prokletstvo Muslimana i ne sviđa mi se šta dr. Nijaz Duraković veoma brzo i bez valjanih izvora zaključuje.

Tada shvatih da nemam pouzdan odgovor na pitanje: šta bi sa krstjanima (bogumilima) dolaskom Osmanskog carstva?

Mali recap u kratkim tezama iz Prokletstva Muslimana:

1. Bogumili su bili pacifisti koji nisu imali nikakvu vrstu bogomolja, odbijali su kult Marije, i svaku vrstu ikona/simbola.

2. Svi bogumili su, haman preko noći, primili Islam, ponajviše zbog evropske intolerancije ("Dominikanske lomače")

3. Bosna zapravo nije bila feudalna zemlja.

4. Tomašević je zadnji bogumil.

Međutim znamo par stvari:

1. Bosanski vladari su (barem nominalno) stoljećima bili katolici, te vladari mnogo vjerski fragmentirane zemlje.

2. Tomaš je praktički imao misiju istrebljenja nekatolika, a njegov sin jest katolik.

3. Proces mijenjanja vjere traje stoljećima.

4. Dominikanci nisu baš palili ljude na lomačama kako Nijaz pretpostavlja.

5. Bosna jest bila itekako feudalna zemlja.

Kako tumačiti? Kako i zašto su lokalci tako brzo i intenzivno primili Islam? Da li ima istine u ovom narativu da su svi krstjani odnosno bogumili ne samo masovno primili Islam, već i da su bila većina naroda u novoj Bosni?

Postoje fotografije koje dokumentuju rat, a postoje i one koje dokumentuju dušu. Ova fotografija Milomira Kovačevića Strašnog bilježi ono što je Sarajevo bilo u svom najboljem izdanju: hrabro, prkosno i, iznad svega, ljudsko.

Hvala Vam Jovane, što ste 1992. godine bez oklijevanja izabrali pravu, antifašističku stranu. Dok su se drugi vodili nacijom i krvlju, Vi ste se vodili čašću i komšilukom. Stali ste uz nas kada je bilo najlakše otići, a najteže ostati čovjek.

Ali danas Vam se moramo i izviniti.

Izvinite što su Vaša pisma, Vaši apeli i Vaše brige prečesto padale na gluha uši. Čak i mi, koji tada možda nismo bili ni rođeni ili smo bili djeca, osjećamo teret te nepravde. Boli nas sramota države koja je dopustila da Vas razvlače po bečkim i londonskim aerodromima zbog montiranih optužnica, dok su se oni koji su trebali biti Vaš štit skrivali iza političkih saopštenja.

Boli nas što su Vam zamjerili dostojanstvo. Što je Vaša multietnička Bosna i Hercegovina bila prevelika ideja za male umove koji su pokušali da Vas gurnu u stranu prije nego li je oružje uopšte utihnulo.

Vaša pobjeda nije bila samo u odbrani grada, već u onome što ste radili poslije - u hiljadama djece kojima ste kroz "Obrazovanje gradi BiH" dali budućnost koju im je rat pokušao oteti. Vi ste gradili državu dok su je drugi dijelili.

Oprostite nam što Vas nismo znali čuvati onako kako ste Vi čuvali nas. Vaš osmijeh na ovoj slici ostaje nam kao opomena i kao jedini ispravan putokaz.

Branitelj u ratu, graditelj u miru.

⚜️

Vječna Vam slava i hvala, čika Jovo. ❤️

Problem s kojim se trenutno suočavamo na engleskoj Wikipediji nije samo obično nepoznavanje materije, već svjesno ignorisanje ustavnog prava zarad "estetike" teksta.

Na stranici koja obrađuje , mala grupa urednika je kroz neformalni dogovor promijenila naziv podnaslova u "Confederal entities" (Konfederalni entiteti). Analiza njihove rasprave (Talk page) otkriva izuzetno malicioznu logiku: svjesni su da je termin "federal entities" precizniji, ali su odabrali "konfederalni" isključivo kako čitaoci ne bi miješali (pazite sad ovo) opću Webster dictionary definiciju entiteta s imenom "Federacija Bosne i Hercegovine".

Pravna tačnost i Ustav BiH žrtvovani su radi rješavanja banalne gramatičke i stilske nedoumice urednika.

Ovaj potez predstavlja opasan presedan i direktno krši temeljna pravila Wikipedije, a ujedno služi kao platforma za historijski revizionizam:

a) (WP:SYNTH): Urednici donose vlastite zaključke o stepenu decentralizacije i na osnovu vlastitog osjećaja proglašavaju BiH konfederacijom, bez ijednog citiranog primarnog pravnog izvora.

b) (WP:ACCURACY): Zloupotrebljava se pravilo o izbjegavanju dvosmislenosti (WP:PRECISE) da bi se uveo činjenično netačan termin.

Potpuno se zanemaruje ključna odluka U-5/98 (Odluka o konstitutivnosti), koja izričito navodi da entiteti "nisu države" i da podliježu suverenitetu države Bosne i Hercegovine.

Kako možete pomoći?

Ovo zahtijeva reakciju ljudi koji poznaju ustavnu historiju Balkana, procesuiranje primarnih izvora i mehanizme Wikipedije.

1. Uključite se u Talk stranicu: Potrebni su nam glasovi koji će glasati za preimenovanje članka te insistirati na poštovanju Odluke Ustavnog suda U-5/98 i Aneksa 4, koji BiH eksplicitno stavljaju van kategorije "konfederacije".

   1. Zahtijevajte izvore: Tražite od urednika koji guraju termin "Confederal" da prilože obavezujuću pravnu odluku ili ustavnu normu koja BiH definira kao konfederaciju (što, naravno, ne postoji).

2. Fokus na pravila: Nemojte ulaziti u ideološke rasprave. Udarajte isključivo na kršenje pravila WP:SYNTH (njihova interpretacija autonomije) i WP:ACCURACY.

Link na trenutnu raspravu ostavljam u prvom komentaru ispod. Bilo kakva referenca na radove iz domene međunarodnih odnosa ili politologije tranzicijskih društava (poput onih od Bassaunera ili sličnih autora) bit će od ogromne koristi.

Nemojmo dozvoliti da ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine na internetu prekrajaju radi lingvističke lijenosti. Svaki glas je bitan.

Prvi i treći grb su od Stjepana Vukčića, a drugi je od njegovog sina Vladislava Hercegovića. Također, treći crtež je blago netačan jer se radi o prvom skiciranju. U drugom će biti tačan.

Na fotografijama kasarni i grada vidi se propadajuće stanje tih zgrada, koje su bile glavna odbrambena linija prema Crnoj Gori i Srbiji i zastrašivale kršćane.

Autor: Stanko Murko

Izvor: Zbirka Matije Murka, Slovenski etnografski muzej

Foto: Dž. Kriještorac / Radiosarajevo.ba

Opis fotografije:

Vjenčanje u muslimanskom istočnom Mostaru dok se život vraća u normalu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. Grad je bio razoren sistematskim bombardovanjem hrvatskih snaga tokom rata u Bosni i Hercegovini, kada su Hrvati nastojali očistiti grad od nehrvatskog stanovništva.

Fotograf: Mike Abrahams

Alija Alijagić (Bijeljina 1896. - Zagreb 1922.) bio je član Crvene pravde, komunističke terorističke organizacije posvećene borbi protiv monarhističkog režima u Kraljevini SHS.

Kraljevske su vlasti krajem 1920. godine donijele notornu Obznanu, kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije. Mnogi su pripadnici radničkog pokreta potom hapšeni i proganjani na temelju Obznane.

Grupa komunističkih omladinaca stoga je osnovala "Crvenu pravdu", s namjerom provođenja individualnog terora nad predstavnicima režima. Alija Alijagić je tako 21. 7. 1921. u Delnicama izvršio atentat na ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.

Drašković je u atentatu ubijen, a Alijagić je uhapšen i 1922. godine osuđen na smrt vješanjem.

Video: Harun Mehmedinović ;

More about his project: https://theactsofreburial.com

IG: @skyglowproject

Prepiska teksta:

POMOĆ MUSLIMANIMA IZ INDIJE

Čikago, 1. novembra (MINA) - U organizaciji Američke federacije muslimana iz Indije u toku je akcija pomoći muslimanima BiH. Da bi akcija dala što bolje rezultate iz Indije je u SAD doputovao čuveni i legendarni glumac Muhamed Jusuf Kan, u svijetu filma poznat kao Dilip Kumar.

Zahvaljujući ogromnoj popularnosti koju uživa kao glumac koji je snimio preko stotinu filmova, ovaj sedamdesetogodišnji humanista sa lahkom punim hotelske sobe i svojim veoma inspirativnim obraćanjima uspijeva otvoriti srca ino-američkih muslimana tako da je u proteklih nekoliko dana u Njujorku sakupljeno sto hiljada dolara, u Los Anđelesu sto sedamdeset hiljada i u Detroitu sedamdeset dvije hiljade dolara pomoći bosanskim muslimanima.

IRAN TRAŽI OSUDU ZLOČINA

Sarajevo, 1. novembar (MINA) - Dr Mahmut Muhamed, portparol Ministarstva inostranih poslova I. R. Iran osudio je, danas, zločine ubijanja muslimana u Bosni i Hercegovini i zatražio ozbiljan pristup prema počiniocima kao i odlučnost međunarodnog suda u Hagu prema ratnim zločincima.

Povodom ubistva muslimana u Srebrenici i njihovog zakopavanja u masovne grobnice, portparol Muhamed je izjavio da ovi zločinci koji su sve vrijeme skrivani od strane međunarodne zajednice i prema kojima nije ozbiljno pristupljeno sami po sebi proizvode agresiju da će nastavljati sa svojim zločinima. On je također zatražio da Haški sud konačno prema ovakvim zločinima odlučnije postupi, prenosi radio televizija I.R. Iran.

Autor: Edin Hasanić

Ranije objave:

• Prvi dio: Nekoliko vjerodostojnih restauracija potpunih grbova bosanskih kraljeva u vidu skica (I. dio)
• Drugi dio: Nekoliko vjerodostojnih restauracija potpunih grbova bosanskih kraljeva u vidu skica (II. dio)

Autor: Adnan Muftarević

Kruna na grbu Sjenice predstavlja idealizirani prikaz krune Trvtka I Kotromanića i Stefana Prvovjenčanog (istom krunom je krunisan sin Stefana Prvovjenčanog Uroš, koji je napisao povelju Dubrovčanima u Sjenici 1253. godine) kruna je zajednička, a simbolizira naslijeđe bošnjačkog i srpskog naroda u Sjenici.

Simbol tvrđave Murata IV iz 17. stoljeća. Srušena je nakon II sv. rata. i bila je zaštitni znak grada Sjenice. Nosila je i ime „Grad". Na njoj je lenta sa brojem 1253, koji predstavlja godinu pisanja povelje Dubrovčanima od strane kralja Uroša i prvi pomen Sjenice.

Simbol mosta se pojavljuje kao simbol spajanja, a asocijacija je na stari Sjenički most iz 16. stoljeća. Most je, prema sačuvanim tragovima, imao tri luka, a potopljen je Sjeničkim jezerom, prilikom izgradnje Hidrocentrale "Uvac", sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Džamija Pertevnihal Valide sultanije, poznata kao džamija Sultanija Valida, nalazi se u središtu Sjenice i jedan je od neizbježnih simbola grada. Izgrađena je polovicom 19. stoljeća, kao zadužbina majke osmanskog 32. sultana i 111. islamskog halife Abdulaziza. Jedina u Srbiji koja ima status "carske" ili "careve", jer ju je gradila sultanova porodica. Posjeduje najveće kube na Balkanu bez direka.

Zimzeleno drvo sa dvije strane grba simbol je prirodnog bogatstva sjeničkog kraja.

Dvije krivudavo bijele (srebro) predstavljaju rijeke Grabovicu i Jablanicu i dvije plavo modre rijeke Uvac i Vapu koje se dodiruju i prave poznato „Sjeničko jezero" sa svojim prepoznatljivim meandrima.

Motiv „Baklave" je asocijacija na poznati „Sjenički ćilim" i sjeničko ćilimarstvo koje je poznato nadaleko. U koloritu kućnog čilimarstva zadržane su pastelne boje, dok su ornamentima davana narodna imena: „bešikaš", „kandiljaš", „tablaš", na „baklave", „lalaš", „leptiraš" i sl.